Osim u nekim ekstremnim okolnostima, do prijenosa ebole s čovjeka na čovjeka ne može doći uobičajenim socijalnim kontaktom.

Da bi došlo do prijenosa ebole s čovjeka na čovjeka moraju biti zadovoljeni određeni uvjeti:

  • Zaražena osoba mora biti bolesna (netko tko je zaražen virusom ebole i ne pokazuje nikakve znakove bolesti nije zarazan za okolinu, jer zaražena osoba počinje izlučivati virus tek kad oboli).
  • Potreban je bliski kontakt s bolesnikom ili osobom umrlom od ebole (njegovanje bolesnika, liječenje bolesnika, nezaštićeni spolni odnos s osobom koja je prije sedam ili manje tjedana preboljela ebolu, ili sudjelovanje u pripremi za pogreb osobe koja je umrla od ebole)
  • Nepridržavanje uobičajenih mjera zaštite pri rukovanju s bolesnikom i infektivnim materijalom

Osobe koje dolaze iz zemalja u kojima postoji rizik od virusnih hemoragijskih groznica, podvrgavaju se zdravstvenom nadzoru u svrhu pravovremenog otkrivanja eventualnog nastanka bolesti.

Zdravstveni nadzor je, dakle, mjera koja se primjenjuje na zdrave ljude koji su bili izloženi riziku zaražavanja.

Prema osobama koje imaju znakove bolesti, postupa se na drugi način, koji je u nastavku opisan.

Trenutno rizik od zaražavanja ebolom postoji u Liberiji, Gvineji, Kongo, Sijera Leone i Nigeriji. Osobe koje dolaze iz zemalja u kojima postoji rizik od zaražavanja ebolom se stavljaju pod zdravstveni nadzor u trajanju od tri tjedna.

1. POSTUPAK SA ZDRAVOM OSOBOM KOJA JE DOŠLA IZ ZEMALJA U KOJIMA POSTOJI RIZIK OD ZARAŽAVANJA VIRUSOM EBOLE

  • Zdravu osobu koja je došla iz zemlje u kojoj postoji rizik od zaražavanja ebolom će granični sanitarni inspektor uputiti teritorijalno nadležnom epidemiologu, prema mjestu stanovanja, na zdravstveni nadzor, te o istom obavijestiti teritorijalno nadležnog epidemiologa kopijom rješenja i telefonom. Graničnoj sanitarnoj inspekciji je dostavljen popis telefonskih brojeva (mobitela) epidemiologa u pripravnosti, tako da inspektor i osoba upućena na zdravstveni nadzor mogu kontaktirati nadležnog epidemiologa i izvan radnog vremena.
  • Epidemiolog kojem je putnik/povratnik upućen na zdravstveni nadzor će prikupiti dodatne podatke o vjerojatnosti zaražavanja, ovisno o mjestu, vrsti putovanja, ponašanju na putovanju, te procijeniti je li primjeren pasivan nadzor (da osoba sama javi ako se razviju simptomi bolesti) aktivan nadzor (da osoba dva puta dnevno mjeri temperaturu i bude u svakodnevnom telefonskom kontaktu s epidemiologom) ili aktivan nadzor u karanteni (svakodnevno mjerenje temperature uz boravak u izolaciji).
  • Pasivan nadzor (da se osoba javi epidemiologu samo u slučaju pojave simptoma zarazne bolesti, a ako je cijelo vrijeme trajanja zdravstvneog nadzora ostala zdrava samo na kraju tog razdoblja se telefonom javi i kaže da nije imala zdravstvenih problema) se provodi ako je epidemiolog pri prvom kontaktu s putnikom procijenio da je rizik od zaražavanja iznimno nizak, odnosno zanemariv. Rizik zaražavanja je iznimno nizak ili zanemariv za osobe koje nisu bile u kontaktu s bolesnicima, umrlim osobama, bolesnim ili uginulim životinjama, nisu jeli meso divljači i rukovali s mesom divljači, nisu ulazili u špilje u kojima ima šišmiša, nisu boravile u zdravstvenoj ustanovi u zemljama s ebolom i nisu imali nezaštićene spolne odnose s lokalnim stanovnicima za vrijeme boravka u zemlji zbog koje su stavljeni pod zdravstveni nadzor.
  • Aktivan nadzor (da osoba dva puta dnevno mjeri temperaturu i bude u svakodnevnom telefonskom kontaktu s epidemiologom do isteka trajanja zdravstvenog nadzora) provodi se ako epidemiolog pri prvom kontaktu procijeni da je rizik od zaražavanja nizak ili umjeren. Rizik od zaražavanja je nizak ili umjeren za osobe koje su bile u kontaktu s bolesnicima, umrlim osobama, bolesnim ili uginulim životinjama i cijelo se vrijeme pridržavali mjera zaštite od infekcije i koristili osobna zaštitna sredstva pri kontaktu, za osobe koje su boravile u špiljama u kojima ima šišmiša, pripremale i jele meso divljači, ili imale nezaštićene spolne osobe s domaćim stanovnicima u zemlji zbog koje su stavljeni pod zdravstveni nadzor.
  • Aktivan nadzor u karanteni (izolacija bolesnika uz svakodnevno mjerenje temperature – u Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”) se provodi kod osoba koje imaju visok rizik od zaražavanja virusom ebole.Visok rizik od zaražavanja imaju osobe koje su u kontaktu s osobama oboljelim od ebole ili umrlima od ebole imale ubodni incident, mukokutani kontakt s izlučevinama bolesnika ili osobe koja je umrla od ebole ili na neki drugi način vrlo vjerojatno bile izložene virusu ebole (npr. bez zaštite sudjelovali u reanimaciji, bronhoskopiji, intubiranju, ili nekom drugom postupku kojm se stvara aerosol od pacijentovaih izlučevina, imali nezaštićeni spolni odnos s osobom koja je unutar sedam tjedana prije toga preboljela ebolu).
  • Po završetku zdravstvenog nadzora, ako putnik/povratnik ostane zdrav, epidemiolog šalje izvješće o provedbi zdravstvenog nadzora HZJZ i Ministarstvo zdravlja.
  • Ako tijekom zdravstvenog nadzora (unutar tri tjedna od napuštanja zemlje u kojoj postoji rizik od zaražavanja virusom ebole) putnik/povratnik razvije znakove infektivne bolesti kompatibilne s ebolom osoba mora biti hospitalizirana u izolaciji radi dijagnostičke obrade i terapije. Izolacija pacijenta, utvrđivanje je li infektivna bolest kompatibilna s ebolom i inicijalna dijagnostička obrada može se sprovesti u lokalnoj bolnici od strane specijalista infektologa. Ako infektolog potvrdi da je klinička slika kompatibilna s ebolom, pacijenta se transportira u Kliniku za infektivne bolesti „Dr, Fran Mihaljević“ Ako epidemiolog sam utvrdi da se radi o povratniku sa znakovima infektivne bolesti kompatibilne s ebolom,, epidemiolog uz prethodnu najavu i u konzultaciji s infektologom Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” i Hrvatskim zavodom za hitnu medicinuorganizira prijevoz vozilom hitne medicinske službe u Kliniku, te o tome obavijesti HZJZ i Ministarstvo zdravlja. Pri dijagnostičkoj obradi mora se uzeti u obzir mogućnost da bolesnik boluje od žute groznice, malarije, dengue groznice i drugih endemskih bolesti kojih ima u tim zemljama.
  • Ako osoba koja se vratila iz zemalja u kojima postoji rizik od zaražavanja virusom ebole oboli za vrijeme trajanja zdravstvenog nadzora, mora se staviti pod zdravstveni nadzor sve osobe koje su bile u bliskom kontaktu s oboljelim. Zdravstveni nadzor kontakata traje tri tjedna, odnosno dok se diferencijalno-dijagnostički ne isključi ebola kod povratnika
  • S obzirom da u zemljama s ebolom ima malarije i kolere, zdravstveni nadzor treba uključiti i pregled guste kapi i razmaza na plazmodije i prema epidemiološkoj procjeni, pregled stolice na vibrione.

2. POSTUPAK SA OSOBOM KOJA JE DOŠLA IZ ZEMALJA U KOJIMA POSTOJI RIZIK OD ZARAŽAVANJA VIRUSOM EBOLE, KOJA IMA SIMPTOME ZARAZNE BOLESTI

Ako osoba doputuje u Hrvatsku iz zemlje u kojoj postoji rizik od zaražavanja virusom ebole, ako je tu zemlju napustila prije manje od 21 dan i pri dolasku pokazuje simptome zarazne bolesti koji su kompatibilni sa ebolom, treba posumnjati na mogućnost ebole i transportirati osobu na dijagnostiku i liječenje u izolaciji, tj. u Kliniku za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“.

Način upućivanja i transportiranja ovisi o tome kada i gdje je uočena bolest kod putnika.

2a) Samo ako je bolest kod putnika uočena tijekom leta u zrakoplovu

  • Osoblje zrakoplova će podijeliti putnicima anketne listiće (Passenger locator cards) koje svi moraju ispuniti, osoblje zrakoplova ih pokupiti prije slijetanja zrakoplova i po slijetanju ih predati graničnom sanitarnom inspektoru.
  • Kapetan zrakoplova mora obavijestiti kontrolu leta na odredištu da u zrakoplovu ima bolesnika sa simptomima zarazne bolesti i dati koliko je moguće više informacija o kretanju bolesnika unazad tri tjedna te dati osobne identifikacijske podatke o bolesniku.
  • Kontrola leta će o dolasku zrakoplova s bolesnikom obavijestiti graničnog sanitarnog inspektora.
  • Pri izlasku iz zrakoplova bolesnika treba član osoblja koji je tijekom leta bio zadužen za bolesnika, izvesti iz zrakoplova prije ili nakon svih ostalih putnika (ovisno o udaljenosti sjedala bolesnika od vrata), u svrhu smanjenja kontakta bolesnika s ostalim putnicima.
  • Bolesnog putnika će predati graničnom sanitarnom inspektoru koji će ga, ako je prije manje od tri tjedna napustio zemlju u kojoj postoji rizik od zaražavanja ebolom, smjestiti u prostoriju za izolaciju, do dolaska hitne medicinske službe.
  • Granični sanitarni inspektor će o tome obavijestiti teritorijalno nadležnog epidemiologa, Hrvatski zavod za hitnu medicinui Kliniku za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ te u dogovoru s njima i u ovisnosti o tome je li klinička slika kompatibilna s ebolom i o vjerojatnosti da je bolesnik tijekom putovanja bio izložen eboli, organizirati prijevoz bolesnika vozilom hitne medicinske službe u najbližu bolnicu na pregled infektologa ili u Kliniku za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, te o tome obavijestiti HZJZ i Ministarstvo zdravlja.
  • Granični sanitarni inpektor će na temelju anketnih listića (Passenger locator cards) stupiti u kontakt sa putnicima koji su sjedili do bolesnog putnika, red ispred i red iza i uputiti ih na zdravstveni nadzor teritorijalno nadležnom epidemiologu prema mjestu boravka putnika. Ovisno o težini zdravstvenog stanja oboljelog putnika, dolazi u obzir i stavljanje pod zdravstveni nadzor većeg broja putnika.
  • Epidemiolog kojem su bliski kontakti oboljelog putnika upućeni na zdravstveni nadzor će prikupiti dodatne podatke o vjerojatnosti zaražavanja, ovisno o načinu kontakta s oboljelim putnikom, te procijeniti je li primjeren aktivan nadzor (da osoba dva puta dnevno mjeri temperaturu i bude u svakodnevnom telefonskom kontaktu s epidemiologom) ili aktivan nadzor u karanteni (svakodnevno mjerenje temperature uz boravak u izolaciji) u trajanju od tri tjedna.
  • Po završetku zdravstvenog nadzora, ako kontakti oboljelog putnika ostanu zdravi, epidemiolog šalje izvješće o provedbi zdravstvenog nadzora Upravi za sanitarnu inspekciju Ministarstva zdravlja. Ako se prije isteka zdravstvenog nadzora dokaže da oboljeli putnik ne boluje od ebole, može se prekinuti zdravstveni nadzor nad njegovim kontaktima.

2b) Ako je granični sanitarni inspektor uočio znakove bolesti kod osobe koju je policijski djelatnik na granici uputio inspektoru radi stavljanja pod zdravstveni nadzor

  • Ako granični sanitarni inspektor tijekom razgovora s putnikom kojeg mu je uputio policijski djelatnik, a koji je unazad 21 dan boravio u zemlji u kojoj postoji rizik od zaražavanja ebolom posumnja na jasne znakove akutne zarazne bolesti (intenzivan kašalj, osip, putnik se žali na povišenu tjelesnu temperaturu, bolove u tijelu, povraćanje, proljev, glavobolju, grlobolju, opće loše stanje),       obavijestit će o tome teritorijalno nadležnog epidemiologa, Hrvatski zavod za hitnu medicinui Kliniku za infektivne bolesti te u dogovoru s njima njima i u ovisnosti o tome je li klinička slika kompatibilna s ebolom i o vjerojatnosti da je bolesnik tijekom putovanja bio izložen eboli, organizirati prijevoz bolesnika vozilom hitne medicinske službe u najbližu bolnicu na pregled infektologa ili u Kliniku za infektivne bolesti, te o tome obavijestiti HZJZ i Ministarstvo zdravlja.
  • Svim osobama koje su u pratnji bolesnika (npr.suputnici) u vrijeme kad je imao znakove bolesti granični sanitarni inspektor treba izdati nalog za podvrgavanje zdravstvenom nadzoru i uputiti ga s tim nalogom epidemiološkoj službi prema mjestu boravka. Istovremeno obavještava Upravu za sanitarnu inspekciju Ministarstva zdravlja.
  • Epidemiološka služba će od avio prijevoznika tražiti dodatne podatke o putnicima koji su sjedili u blizini gore navedenog bolesnika te će obaviti epidemiološko anketiranje, te procijeniti kod kojih je osoba potrebno provesti zdravstveni nadzor i staviti pod zdravstveni nadzor osobe za koje procijeni da je potrebno.
  • Ako se osoba protivi zdravstvenom nadzoru, epidemiolog će obavijestiti sanitarnog inspektora koji će izdati rješenje o obvezi podvrgavanja zdravstvenom nadzoru.
  • Epidemiolog kojem su bliski kontakti oboljelog putnika upućeni na zdravstveni nadzor će prikupiti dodatne podatke o vjerojatnosti zaražavanja, ovisno o načinu kontakta s oboljelim putnikom, te procijeniti je li primjeren pasivan nadzor (da osoba sama javi ako se razviju simptomi bolesti), aktivan nadzor (da osoba dva puta dnevno mjeri temperaturu i bude u svakodnevnom telefonskom kontaktu s epidemiologom) ili aktivan nadzor u karanteni (svakodnevno mjerenje temperature uz boravak u izolaciji) u trajanju od tri tjedna.
  • Po završetku zdravstvenog nadzora, ako kontakti oboljelog putnika ostanu zdravi, epidemiolog šalje izvješće o provedbi zdravstvenog nadzora HZJZ i Ministarstvu zdravlja. Ako se prije isteka zdravstvenog nadzora dokaže da oboljeli putnik ne boluje od ebole, može se prekinuti zdravstveni nadzor nad njegovim kontaktima.

2c) Ako je osoba pri ulasku u Hrvatsku promakla graničnoj sanitarnoj inspekciji i nije upućena na zdravstveni nadzor, a oboli unutar tri tjedna po odlasku iz zemlje u kojoj postoji rizik od zaražavanja virusom ebole

  • Zdravstveni djelatnik kojem se obrati osoba koja pokazuje znakove infektivne bolesti kompatibilne s ebolom, a unazad tri tjedna je boravila u zemlji u kojoj postoji rizik od zaražavanja virusom ebole, treba prikupiti osnovne podatke o kretanju bolesnika tri tjedna prije početka bolesti, obaviti orijentacijski zdravstveni pregled, uz pridržavanje mjera osobne zaštite, izolirati bolesnika te obavijestiti teritorijalno nadležnog epidemiologa.
  • Ako osoba nazove telefonom zdravstvenog djelatnika i u razgovoru zdravstveni djelatnik dozna da su simptomi bolesti kompatibilni s ebolom i bolesnik je unazad tri tjedna boravio u zemlji u kojoj postoji rizik od zaražavanja ebolom, zdravstveni djelatnik će reći bolesniku da ostane kod kuće i u suradnji s epidemiologom, infektologom i Hrvatskim zavodom za hitnu medicinuorganizirati prijevoz bolesnika vozilom hitne medicinske službe u Kliniku za infektivne bolesti, a ako postoje nedoumice o tome je li zdravstveno stanje bolesnika kompatibilno s ebolom, može dogovoriti klinički pregled infektologa u najbližoj bolnici te na temelju procjene infektologa dalje postupiti (ako bolest nije kompatibilna s ebolom, liječiti na lokalnoj razini, a ako je kompatibilna, transportirati bolesnika u Kliniku za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“.
  • Epidemiolog će bliske kontakte bolesnika staviti pod zdravstveni nadzor.
  • Ovisno o načinu kontakta s bolesnikom, procijeniti će je li primjeren pasivan nadzor (da osoba sama javi ako se razviju simptomi bolesti), aktivan nadzor (da osoba dva puta dnevno mjeri temperaturu i bude u svakodnevnom telefonskom kontaktu s epidemiologom) ili aktivan nadzor u karanteni (svakodnevno mjerenje temperature uz boravak u izolaciji) u trajanju od tri tjedna. Ako se prije isteka zdravstvenog nadzora dokaže da bolesnik ne boluje od ebole, može se prekinuti zdravstveni nadzor nad njegovim kontaktima.

Telefonski brojevi:

Voditelj Službe granične sanitarne inspekcije: 099/21 99 112

Broj epidemiologa u pripravnosti HZJZ: 098/22 77 53

Hitnu medicinsku službu možete kontaktirati putem broja 194

Dežurni brojevi Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu: 01/4677 397, 099/2585 893

Broj Klinike za infektivne bolesti (treba tražiti nadslužbu): 01/ 28 26 222

Popis mobitela pripravnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo:

ZZJZ “Dr.Andrija Štampar” Zagreb 091 46 96 444
ZZJZ Županije krapinsko-zagorske 099 245 55 45, 091 730 79 13, 091 510 31 65
ZZJZ Sisačko moslavačke županije 098 29 35 78, 098 29 35 76, 098 29 35 72, 098 98 13 273
ZZJZ Karlovačke županije 098 247 630
ZZJZ Varaždinske županije 099 211 98 02
ZZJZ Koprivničko križevačke županije 098 59 22 15
ZZJZ Bjelovarsko-bilogorske županije 098 49 20 24
ZZJZ Primorsko goranske županije 091 125 72 10
ZZJZ Ličko-senjske županije 091 504 49 17
ZZJZ Virovitičko podravske županije 098 46 59 45, 098 46 59 44
ZZJZ Požeško slavonske županije 098 98 29 204
ZZJZ Brodsko posavske županije 091 51 70 426
ZZJZ Zadarske županije 098 33 27 65
ZZJZ Osječko baranjske županije 031 225 717
ZZJZ Šibensko kninske županije 091 43 41 201
ZZJZ Vukovarsko srijemske županije 091 37 04 290
ZZJZ Splitsko dalmatinske županije 091 15 12 003
ZZJZ Istarske županije 098 441 821
ZZJZ Dubrovačko neretvanske županije 098 24 34 54
ZZJZ Međimurske županije 098 55 88 11
ZZJZ Zagrebačke županije 099 736 87 84