Hrvatskim građanima kojima zatreba hitna medicinska pomoć i najbrži mogući transport do bolnice od  devetog mjeseca će na raspolaganju biti dva specijalna helikoptera po prvi put uspostavljene hitne helikopterske medicinske službe (HHMS). Riječ je o pilot-projektu Ministarstva zdravlja, u potpunosti financiranom iz Svjetske banke kojim se hrvatskim pacijentima osigurava visokokvalitetna i dostupna zdravstvena usluga kakvu već odavno imaju sve članice Europske unije. Helikopteri opremljeni kao manje jedinice intenzivne njege po prvi će put biti na raspolaganju i u Hrvatskoj, gdje se dosad medicinski helikopterski prijevoz iznimno obavljao vojnim helikopterima koji mogu osigurati samo odgođeni sanitetski prijevoz.

  • Hitna helikopterska medicinska služba zahvaljujući odgovarajućoj medicinskoj opremi omogućit će početak liječenja već tijekom prijevoza pacijenata do bolnice
  • Hitna pomoć postaje dostupnija i kvalitetnija, jer HHMS helikopteri mogu slijetati i na neuređene iznimno zahtjevne terene u neposrednu blizinu unesrećenog,  čime se postižu i značajne uštede u odnosu na dosadašnji medicinski prijevoz.

Ministar zdravlja Siniša Varga osvrnuo se na važnost ovog projekta u sveobuhvatnoj reformi zdravstvenog sustava, koju Ministarstvo intenzivno provodi. „Hitna helikopterska medicinska služba po prvi će put u ravnopravan položaj staviti i one naše građane koji žive na otocima i u prometno slabije povezanim ruralnim sredinama, jer upravo je dostupna i kvalitetna zdravstvena usluga ono što kroz reformu želimo omogućiti svim građanima Republike Hrvatske. Uvjeren sam da će pilot projekt postaviti kvalitetne temelje za trajnu uspostavu HHMS-a u Hrvatskoj, kako bismo i u ovom segmentu zdravstvene usluge bili na razini standarda zemalja EU“, rekao je Varga.

Helikopteri će polijetati iz baza na otocima Krku i Braču, a medicinski dio posade činit će liječnik i medicinski tehničar, zaposlenici iz naših županijskih zavoda za hitnu medicinsku službu s velikim iskustvom u takvim intervencijama, pa će HHMS pacijentima pružati kvalitetnu zdravstvenu skrb i tijekom samog  prijevoza. Helikopteri za ove specijalne namjene, za razliku od transportnih, mogu slijetati na različite, manje površine bliže pacijentu, što olakšava pristup pacijentu i dodatno skraćuje prijevoz do bolnice. To je osobito značajno kod stanja kao što su srčani i moždani udar, kada ishod liječenja tih pacijenata direktno ovisi o što bržem  zbrinjavanju unutar „zlatnog sata“. Isto vrijedi i za teške ozljede, kritična stanja, prometne nesreće pri velikim brzinama koje do sada nismo primarno zbrinjavali helikopterom zbog nemogućnosti da brzo dođu do takvih bolesnika. HHMS će osobito unaprijediti i približiti hitnu zdravstvenu uslugu za oko 130.000 stanovnika hrvatskih otoka, ali i ruralnih krajeva i slabo naseljenih područja te mnogobrojnih turista.

„U projekt HHMS smo krenuli zbog činjenice da Hrvatska desetljećima koristi nenamjenske helikoptere, a to se uvelike razlikuje od onoga što predstavlja hitna helikopterska medicinska pomoć“, objasnio je doc.dr.sc. Miljenko Bura, voditelj pilot-projekta HHMS i pomoćnik ministra zdravlja. „Iako su vojni piloti spasili brojne živote i ulažu velike napore u kriznim situacijama, na čemu smo im izuzetno zahvalni jer rade odlično  u vrlo teškim uvjetima, korištenje isključivo nenamjenskih helikoptera nije adekvatno i ne smije biti trajno rješenje niti prema EU standardima. Ti helikopteri nemaju mogućnost pružanja značajnijih medicinskih usluga jer za to nisu ni predviđeni niti opremljeni. Ovim projektom želimo hitnu medicinsku pomoć učiniti dostupnijom i kvalitetnijom, ali i postići značajne financijske uštede“, objasnio je Bura.

Poznato je da su letovi vojnih helikoptera značajno skuplji od HHMS-a, a pacijentima ne mogu pružiti potrebnu uslugu, zbog čega sve zemlje EU imaju dobro razvijen sustav civilne helikopterske hitne pomoći. Prva ju je 1970. uvela Njemačka, čija flota danas broji 51 helikopter i 77 baza, a samo su u prošloj godini imali 52.577 intervencija. „U Hrvatskoj je manjak organiziranosti i upornosti, ali i afere koje su pratile neke ranije pokušaje, odgodio uspostavu helikopterske hitne medicinske službe. Kao i do sada, i u budućnosti će se ova zdravstvena usluga, sukladno potrebama situacija, posebno traganja i spašavanja (SAR) obavljati kroz suradnju HHMS-a, MORH-a, HGSS kao i ostalih službi uključenih u takvim situacijama i nadležnostima“, rekao je dr. Bura.

Kroz postupak javnog natječaja Ministarstva zdravlja RH za pilot-projekt, kao pružatelj usluge odabrana je talijanska zajednica ponuditelja ELIFRIULIA SOC. A.R.L., i AIRGREEN S.R.L, s dugogodišnjim iskustvom u ovoj djelatnosti, a kriterije odabira i specifikacije za ponuditelje pripremali su stručnjaci iz njemačke konzultantske tvrtke Salus Aviation, u suradnji s domaćim stručnjacima iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu i Agencije za civilno zrakoplovstvo. Na taj način Ministarstvo zdravlja željelo je osigurati da i u probnom razdoblju od četiri mjeseca usluga bude usklađena s europskim standardima i prilagođena objektivnim potrebama područja na kojima se projekt provodi. Uz ova dva helikoptera i dalje će se kao treći helikopter u pilot-projektu, ali za medicinski prijevoz na dosadašnjoj razini koristiti vojni helikopter smješten u Splitu. Na taj način testirat će se sustav helikopterskog medicinskog zbrinjavanja na području jadranskih županija i zaleđa s tri helikoptera  (cjelovit pilot-projekt sa 1+2 helikoptera). Budući da je za vidljivog dijela dana let međunarodni standard, nije bilo ekonomske opravdanosti za angažiranjem dodatnog trećeg helikoptera u pilot-projektu HHMS-a za potrebe noćnih letova. Noćni letovi odvijaju se između uređenih heliodroma i zrakoplovnih baza, odnosno  između bolnica. Njih će nastaviti obavljati vojni helikopter,  treći iz pilot-projekta HHMS-a.

Nakon četiri mjeseca utvrdit će se stvarne potrebe za takvom medicinskom skrbi u različitim razdobljima godine te definirati optimalan model za trajnu uspostavu HHMS-a i njegovo financiranje. Trenutačno, intervencije vojnih helikoptera, koje posredstvom proračuna plaćaju hrvatski građani, dostupne su i stranim gostima i to posve besplatno. Trajna uspostava HHMS-a omogućila bi da hrvatski građani dobiju kvalitetniju zdravstvenu uslugu bez dodatnog plaćanja, dok bi turisti uslugu plaćali putem različitih modela osiguravajućih paketa, što je uobičajena praksa u svijetu, dok je naša dosadašnja praksa nenaplaćivanja, bez sumnje 30-godišnje neprihvatljivo rasipanje novca.

To će omogućiti i kvalitetniju zdravstvenu sigurnost i za starije turiste koje očekujemo u predsezoni i posezoni pa će s ovim aspektom sigurnosti i brzog zbrinjavanja unesrećenih i bolesnih, veliki poticaj dobiti ronilački, sportski, avanturistički ali i ukupno zdravstveni turizam. S HHMS-om ćemo pokazati veću organiziranost koja je potrebna za ovakve posebne oblike turizma, koji su ujedno i mogući značajni  izvori financiranja usluga HHMS-a.

„Zahvalni smo svima onima koji su nas podržavali od početka zamisli o pokretanju ovakvog projekta, koji vodi prema trajnom uspostavljanju HHMS-a na kvalitetnim i isplativim osnovama, u kratkom vremenu na cijelom području RH“, rekao je na kraju ministar Varga.

Pilot projekt HHMS-a podržale su Udruga sigurnosti u prometu, Otočni sabor i Udruga obitelji stradalih u prometu. Mladen Tureček iz Udruge sigurnosti u prometu izrazio je zadovoljstvo ustvrdivši kako će ovaj projekt povezati kontinentalnu i obalnu Hrvatsku, dok je predstavnik Udruge obitelji stradalih u prometu, Željko Marković, uvjeren kako će HHMS rezultirati znatno većim brojem spašenih života, zbog brzine reakcije koja je kod teških prometnih nezgoda ključna.

izvor teksta: Ministarstvo zdravlja